Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca.
Od 2024. do 2026. godine tema kampanje je ”Koristi srce za djelovanje” (engl. Use Heart for Action), podržavajući pojedince da se brinu o svom srcu i osnažujući ih da potaknu državne vođe na ozbiljno shvaćanje važnosti kardiovaskularnog zdravlja.
Ove godine glavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su svjetski ubojica broj jedan. Od njih umre više ljudi nego od svih oblika raka i kroničnih bolesti donjih dišnih putova zajedno.
I u Hrvatskoj, KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2023. godini umrlo je 19 937 osoba, odnosno 38,8 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,2% umrlih žena (11 096) te 34,5 % umrlih muškaraca (8 839). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5 % (5 899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5 % (4 891) u ukupnom mortalitetu.
Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). Ali, u usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 601,3/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine odnesu više od 20,5 milijuna života.
Ove godine, Svjetska kardiološka federacija poziva na potpisivanje peticije za donošenje akcijskog plana borbe protiv kardiovaskularnih bolesti. Cilj je prikupiti milijun potpisa koji će se predstaviti na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, te potaknuti čelnike država na donošenje hrabre političke deklaracije.
Povoljna je činjenica da se većina KVB može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.
Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Najvažnije preporuke su:
· Hranite se zdravo i uravnoteženo
· Budite tjelesno aktivni – vježbajte redovito
· Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
· Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
· Saznajte svoje brojeve – vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi, indeksa tjelesne mase
Pridružimo se ovogodišnjem obilježavanju Dana srca – provedimo ga u šetnji ili vježbajući.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca”, te drugim zdravstvenim ustanovama i udrugama, već tradicionalno od početaka obilježavanja Dana srca, 2000. godine organiziraju obilježavanje Svjetskog dana srca u Zagrebu, a preko mreže Zavoda za javno zdravstvo i podružnica kardiološkog društva i diljem Hrvatske.
Ove godine organizira se javnozdravstvena akcija procjene kardiovaskularnog rizika, 28.9. na Trgu Bana Josipa Jelačića. Akciju suorganiziraju Ministarstvo zdravstva, Hrvatsko kardiološko društvo, Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara i Udrugom StEPP. Isto tako, HZJZ provodi edukativno promotivne kampanje koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja, što je i cilj Svjetskog dana srca. Glavne poruke su važnost očuvanja zdravlja srca, s naglaskom na prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu te redovitu kontrolu krvnog tlaka. Za potrebe kampanje kreirani su edukativni video materijali, članci, infografike i plakati. Tiskani i elektronski plakati na digitalnim uređajima postavljeni su u Domovima zdravlja i ljekarnama diljem Hrvatske.
