„Povećanje stručnih znanja i IT vještina zdravstvenih djelatnika radi prevencije te povećane dostupnosti ranog otkrivanja i intervencije kod poslijeporodne depresije“
Patronažne sestre iz Doma zdravlja Vukovar su sudjelovale od 15.10 -16.10.2020. u dvodnevnoj edukaciji za otkrivanje i ranu intervenciju kod poslijeporodne depresije u sklopu projekta čiji je nositelj Dom zdravlja Zagreb – Zapad, a partneri su Dom zdravlja Korčula, Dom zdravlja Krapinsko zagorske županije i Dom zdravlja Vukovar.
„Povećanje stručnih znanja i IT vještina zdravstvenih djelatnika radi prevencije te povećane dostupnosti ranog otkrivanja i intervencije kod poslijeporodne depresije“ je puni je naziv projekta koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Voditeljica projekta je psihijatrica dr.sc. Elizabeta Radonić, a edukacija patronažnih sestara je osim u Domu zdravlja Vukovar, već održana na Korčuli, te će se održati u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije. Cilj projekta je povećanje vještina patronažnih sestara i senzibiliziranje okoline za probleme koje prouzrokuje poslijeporodna depresija. Ispred Doma zdravlja Vukovar u edukaciju su bile uključene tri patronažne sestre, Nadalina Popović, mag.med.techn, Vesna Miljević,mag.med.techn i Marina Mlađen, bacc.med.techn. Edukacija je protekla uspješno na obostrano zadovoljstvo.
Ovom edukacijom patronažne sestre uče kako prepoznati simptome bolesti, kako postupiti u slučaju simptoma, te kako postepeno senzibilizirati okolinu o izazovima majčinstva te kako prenositi rodiljama poruku da ne osjećaju sramotu za svoje poteškoće, kao i gdje se obratiti ukoliko ih imaju. Osim toga, patronažne sestre se educiraju da i one postanu edukatori putem webinara te da dalje prenose svoje stečeno znanje. Plan je do kraja projekta, odnosno do veljače 2021., obuhvatiti sve domove zdravlja u Hrvatskoj, a patronažne sestre Doma zdravlja Vukovar bi trebale biti edukatori i obuhvatiti domove zdravlja slavonskih županija.
Poremećaji raspoloženja posebno se ističu kao problem suvremenog društva, a u toj skupini ističe se poslijeporodna depresija kao poremećaj kod kojeg liječenje izostaje u cca.80% slučajeva
Naime ono što treba naglasiti je kako žene često osjećaju depresiju i tjeskobu tijekom babinja, odnosno neposredno nakon poroda i to se stanje naziva poslijeporodna tuga. Osnovna razlika između raspoloženja kojeg žene imaju u vrijeme babinja i u slučaju poslijeporodne depresija je gubljenje interesa i sposobnosti skrbi o djetetu.
Kad se simptomi inteziviraju,, žena gubi sposobnost brige za dijete, a onda to više nije njen problem, već je problem cijele obitelji, kroz svoja predavanja je istaknula dr.sc. Elizabeta Radonić.
Ispoljava se kod 10% rodilja i teško opterećuje pacijenticu i njezinu obitelj.
Razlozi zbog kojih žene ne traže liječničku pomoć smatraju se slaba dostupnost usluga na području primarne zdr.zaštite , stigmatizacija koja prati duševne poremećaje i specifični životni uvjeti u obitelji s novorođenim djetetom.
Postoji i termin postporođajne psihoze, od koje pati jedna na tisuću rodilja, a radi se o ekstremnim situacijama kad postoji opravdani strah da žena ne naudi sebi ili djetetu.
